admin 
Vatikan je priznao “brojne pozitivne plodove” koji se događaju u Međugorju, svjetski poznatom hodočasničkom mjestu u BiH, ali nije dao mišljenje o nadnaravnoj prirodi fenomena koji se povezuje s tvrdnjama vidioca da im se tamo ukazala Gospa. i poslao poruku.
Dikasterij za nauk vjere je 19. rujna, uz dopuštenje pape Franje, odobrio pobožnosti vezane uz Međugorje, priznajući “obilne duhovne plodove ostvarene u svetištu Kraljice mira”, ne izjavljujući o tome kako “nadnaravni karakter marijanskih ukazanja”.
“Došlo je vrijeme da se zaključi duga i složena povijest koja je okruživala duhovne fenomene Međugorja. To je povijest u kojoj su biskupi, teolozi, komisije i analitičari iznijeli niz različitih mišljenja”, navodi se u priopćenju.
Vatikanski doktrinarni ured istaknuo je da Franjo “ne izjavljuje da su navodne poruke dane navodnim ukazanjima Gospe i navodnim nadnaravnim događajima autentične”.
Izjavu o duhovnom iskustvu vezanom uz Međugorje potpisali su kardinal Víctor Manuel Fernández i monsinjor Armando Matteo, odnosno prefekt i tajnik za doktrinarni odjel Dikasterija za nauk vjere.
Tu notu, kako se službeno zove, odobrio je papa Franjo 28. kolovoza.
Papa Franjo je ranije izrazio sumnju u navodni fenomen. Govoreći o porukama koje je Djevica Marija navodno davala lokalnim građanima, novinarima je 2017. rekao da ne misli da je Marija “šef telegrafskog ureda”.
Vatikan je poručio da katolici “moraju biti pažljivi i oprezni” u tumačenju navodnih Marijinih poruka, koje se uglavnom fokusiraju na teme mira i pobožnosti, ali i upozoravaju na navodne nadolazeće svjetske katastrofe.
Vatikan “priznaje dobrotu duhovnih plodova povezanih s Međugorjem”, te bi se toga vjernici trebali pridržavati – prema novim Normama za razlučivanje tih pojava – budući da su “mnogi pozitivni plodovi zabilježeni u duhovnom iskustvu, a negativni i opasni učinci se nisu proširili među Božjim narodom.”
“Pozitivni plodovi najviše se očituju u promicanju zdravog prakticiranja vjerničkog života, u skladu s tradicijom Crkve”, stoji u novom stavu Rimokatoličke crkve o Međugorju.
Priznaju se “obilna obraćenja” ljudi koji su otkrili ili ponovno otkrili svoju vjeru, mnogi su se vratili ispovijedi i sakramentalnoj pričesti, potvrđena su brojna zvanja, kao i “mnoga pomirenja supružnika, te obnova braka i obiteljskog života”.
“Treba napomenuti”, dodaje Note, “da se takva iskustva događaju prvenstveno u kontekstu hodočašća na mjesta povezana s izvornim događajima, a ne na susretima s ‘vidiocima’ koji su bili prisutni na navodnim ukazanjima.”
Zabilježena su i “brojna ozdravljenja”, kaže on i navodi kako je ova župa malog hercegovačkog mjesta izrasla u mjesto bogoslužja, molitve, seminara, duhovnih vježbi i okupljanja mladih.
Pojavila su se i dobrotvorna djela, uključujući skrb za siročad, narkomane i osobe s invaliditetom, a Bilješka također ukazuje na prisutnost pravoslavnih kršćanskih skupina i muslimana u svetištu.
Podsjetimo, navodna Gospina ukazanja u Međugorju počela su 24. lipnja 1981. Šestero djece navodno je dobilo Gospine poruke, od kojih troje kaže da im poruke stižu svakodnevno.
Godine 2017. papa Franjo rekao je da su prva ukazanja nešto što se “mora nastaviti istraživati”.
Ranije te iste godine, Papa je imenovao biskupa Henryka Hosera posebnim izaslanikom za Međugorje, kojeg je 2021. godine zamijenio monsinjor Aldo Cavalli.
Od svibnja 2019. papa Franjo službeno je odobrio organizaciju hodočašća u Međugorje.
administrator
