admin 
Ustavni sud Bosne i Hercegovine održao je danas 148. plenarnu sjednicu na kojoj je razmatrao zahtjeve za ocjenu ustavnosti i apelacije, te razmatrao i odlučivao o drugim pitanjima od značaja za Ustavni sud.
Ustavni sud razmatrao je zahtjeve Denisa Zvizdića, prvog zamjenika predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH i četiri izaslanika Doma naroda PSBiH za ocjenu ustavnosti Izbornog zakona Republike BiH. Srpske (“Službeni glasnik RS” broj 61/24).
U odluci je utvrđeno da osporeni zakon nije u suglasnosti s Ustavom BiH i Izbornim zakonom BiH jer se osporenim zakonom preuzimaju nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine.
– Ustavni sud je zaključio da u Ustavu BiH ne postoje odredbe na temelju kojih bi se mogla utvrditi ustavnost osporenog zakona koji je donijela Narodna skupština RS. Osim toga, Ustavni sud je podsjetio da Izborni zakon BiH predstavlja “odluku institucija Bosne i Hercegovine”, kao i da su te odluke entiteti dužni poštivati Ustavom BiH. Stoga je osporeni zakon u cijelosti stavljen van snage, a privremena mjera koja je donesena 24. jula 2024. godine prestala je da važi – navodi se u saopćenju Ustavnog suda BiH.
U predmetu AP-509/21 (Sanjin Sefić) Ustavni sud je zaključio da apelantu nije povrijeđeno pravo na pravično suđenje, pravo na djelotvoran pravni lijek i pravo na žalbu u postupku koji je okončan osporenom presudom Vrhovni sud Federacije BiH.
Ustavni sud je utvrdio da apelant uživa sva jamstva prava na pravično suđenje i da su redovni sudovi dali relevantna i dostatna obrazloženja za svoje zaključke kojima se ne dovodi u pitanje pravičnost postupka.
Također, sagledavajući kazneni postupak u cijelosti, Ustavni sud je zaključio da medijska pažnja koja je bila posvećena osporenom događaju nije imala utjecaja na konačnu odluku sudova o apelantovoj krivnji.
U predmetu AP-1117/22 (ZJ) Ustavni sud je zaključio da su Okružni sud u Istočnom Sarajevu i nadležni organi uprave povrijedili apelantici pravo na zabranu diskriminacije u vezi s pravom na imovinu kada su odbili njen zahtjev za priznanje prava na imovinu. obiteljske mirovine za umrlog izvanbračnog druga.
Ustavni sud je podsjetio da je u svojoj praksi već zaključio da razlika između bračnih i izvanbračnih supružnika u vezi s pitanjem nasljeđivanja nema razumnog i objektivnog opravdanja.
Također, Ustavni sud je u ovom predmetu naglasio da građani ne mogu snositi štetne posljedice neusklađenosti relevantnih zakona u cilju provođenja dosljedne odluke zakonodavca iz Porodičnog zakona Republike Srpske o izjednačavanju bračnih prava. i izvanbračne zajednice u ostvarivanju imovinskih prava izvanbračnih drugova, uključujući ostvarivanje prava na obiteljsku mirovinu.
Kada je u pitanju predmet AP-2312/22 (Federacija Bosne i Hercegovine), utvrđeno je da je došlo do povrede apelantovog prava na pravično suđenje, te je osporena presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine je poništena i potvrđena presuda Kantonalnog suda u Odžaku.
– Ustavni sud je utvrdio da Vrhovni sud u konkretnom slučaju nije postupio po Odluci Ustavnog suda BiH broj AP-3424/20, kojom je utvrđena proizvoljnost u ranijim obrazloženjima Vrhovnog suda po pitanju retroaktivnog važenja presude. učinak odluka Ustavnog suda FBiH i da nije otklonio povredu ustavnih prava – saopćeno je iz Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.
U predmetu AP-2540/24 (Srpska demokratska stranka) Ustavni sud je utvrdio da je apelantu povrijeđeno pravo na slobodu udruživanja. Naime, u konkretnom slučaju apelantici je odbijena prijava za sudjelovanje na Lokalnim izborima 2024. godine zbog nemogućnosti da dostavi vlastiti žiro-račun.
Ustavni sud je zaključio da u konkretnom slučaju postoje objektivni razlozi za nemogućnost otvaranja računa, a to su ekonomske sankcije koje su apelantima prije 20 godina izrečene odlukom Ureda za kontrolu strane imovine Ministarstva vanjskih poslova SAD-a. Riznica – OFAC. Ustavni sud je, između ostalog, naglasio da su izrečene sankcije ekonomske i političke prirode i da nemaju za posljedicu zabranu sudjelovanja na izborima, odnosno političkog djelovanja apelanta.
Istaknuto je da se ovom odlukom Ustavnog suda samo odlučuje da li je apelantici, s obzirom na specifične okolnosti konkretnog slučaja i njenu ulogu na političkoj sceni u Bosni i Hercegovini, trebalo dopustiti sudjelovanje na izborima. Pritom je naglašeno da Ustavni sud u konkretnom slučaju ne odlučuje o tome kako će apelantica financirati svoje sudjelovanje na izborima, niti je to predmet konkretnog postupka.
Međutim, Ustavni sud smatra da, u okolnostima konkretnog slučaja, striktno formalističko tumačenje i primjena zakona od strane SIP-a, odnosno Suda Bosne i Hercegovine, ne bi trebalo dovesti u pitanje apelantovo pravo na sudjelovanje na izborima, jer to bi ugrozilo njezino političko djelovanje samo zato što iz objektivnih razloga ne može dati broj svog računa, već je dala broj drugog računa otvorenog temeljem ugovora o komisionu samo za potrebe financiranja idućih izbora.
Sve odluke donesene na plenarnoj sjednici bit će dostavljene podnositeljima/apelantima u roku od mjesec dana i objavljene u najkraćem mogućem roku na web stranici Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, saopćeno je.
administrator
