admin 
Prenoseći saznanja dijela tržišnih analitičara da je unutar zajednice najvećih proizvođača nafte OPEC-a nastao spor oko smanjenja proizvodnje u idućoj godini, portal američke televizije CNBC iznosi procjenu da bi barel sirove nafte u 2025. mogao pasti ispod 40 dolara.
Ako se spomenuti scenarij obistini, iduće bi godine moglo doći do pada cijena nafte od 40 posto u odnosu na rezultate trgovanja barelom sirove nafte, primjerice, na njujorškoj burzi ove srijede kada su se, ovisno o vrsti nafte, postizale zaključne cijene između 67 i 72 dolara.
Još sredinom listopada, podsjetimo, na njujorškoj burzi trgovanja su zaključivana na cijeni od 75 dolara, a početkom srpnja na cijeni od 83 dolara za barel.
– Postoji veći strah od cijena nafte u 2025. nego što je bilo godinama ili bilo koje godine koje pamtim, od Arapskog proljeća kazao je za CNBC Tom Kloza, globalni voditelj energetskih analiza u OPIS-u, agenciji za izvješćivanje o cijenama nafte.
Komentirajući nesuglasice unutar OPEC-a oko daljnjeg obuzdavanja proizvodnje nafte, Kloza ocjenjuje kako su članice OPEC-a uvidjele da im se nakon dosadašnjih dogovora o smanjenju proizvodnje tržišni udjeli smanjuju.
– Spuštanje cijene moglo bi ići na 30 ili 40 dolara po barelu ako se OPEC povuče i ne postigne nikakav pravi sporazum o obuzdavanju proizvodnje – dodaje Kloza.
Strmi pad
Voditelj energetike, klime i resursa u Eurasia Grupi Henning Gloystein u analizi kretanja cijena nafte u idućoj godini za CNBC polazi od ocjene da rast potražnje za naftom sljedeće godine vjerojatno neće biti puno veći od milijun barela dnevno.
– Potpuni izostanak smanjenja opskrbe OPEC-a u 2025. nedvojbeno bi doveo do vrlo strmog pada cijena sirove nafte, vjerojatno prema 40 dolara po barelu – ustvrdio je Gloystein.
Viši energetski analitičar MST Marqueea Saul Kavonic iznio je CNBC-u uvjerenje kako bi kombinacija u scenariju OPEC-ovog smanjenja ‘rezova‘ u proizvodnji bez obzira na potražnju ‘dovela do cjenovnog rata oko tržišnog udjela koji bi mogao dovesti naftu do najnižih razina neviđenih od Covida‘.
Spomenuti portal podsjeća da je OPEC u rujnu ove godine odgodio odluku o smanjivanju proizvodnje kako bi se zaustavio pad cijena nafte.
Glavni operativac OPEC-a Haitham al-Ghais za nedavnog nastupa na međunarodnom energetskom forumu u Abu Dhabiju.
Fadel Senna/Afp
– Smanjenje od 2,2 milijuna barela dnevno koje je provedeno tijekom drugog i trećeg tromjesečja, trebalo je isteći krajem rujna. Početkom ovog mjeseca naftni je kartel ponovno odlučio odgoditi planirano povećanje proizvodnje nafte za još mjesec dana do kraja prosinca – dodaje CNBC.
Portal napominje kako je na cijene nafte utjecao spori oporavak potražnje iz Kine, drugog najvećeg svjetskog gospodarstva i vodećeg uvoznika sirove nafte nakon pandemije Covida i ukazuje na dio mjesečnog izvješća OPEC-a objavljenog u utorak u kojem je snižena prognoza rasta globalne potražnje za naftom za 2025. s 1,6 milijuna barela dnevno na 1,5 milijuna barela dnevno.
– Cijene nafte su pod pritiskom i zbog vidljivo preopskrbljenog tržišta, posebice budući da ključni proizvođači nafte izvan OPEC saveza poput SAD-a, Kanade, Gvajane i Brazila također planiraju povećati ponudu – upozorio je Henning Gloystein.
Buši, dušo, buši
Energetski strateg Citibanka Martoccia Francesco CNBC-u je prenio raspoloženje s tržišta o ‘konsenzusu da će se iduće godine izgraditi znatne zalihe nafte‘.
– Ako grupa proizvođača nastavi sa svojim proizvodnim planom, tržišni bi se višak mogao gotovo udvostručiti dosežući čak 1,6 milijuna barela dnevno – rekao je Francesco.
Čak i ako OPEC ne ukine rezove, prema procjenama Citibanka, budućnost cijena i dalje je prijelomna.
Analitičari Citija očekuju da će prosječna cijena Brenta iduće godine iznositi 60 dolara po barelu.
Kao i gotovo svaka analiza ovih dana u svjetskim medijima, tako je i CNBC-ova o cijenama nafte u idućoj godini uključila i ‘faktor Trump‘.
– Medvjeđe izglede tržišta dodatno potiče nadolazeća administracija novoizabranog predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, čiji povratak neki povezuju s potencijalnim trgovinskim ratom – prenosi CNBC razmišljanja analitičara s kojima su kontaktirali.
Ako doista dođe do trgovinskog rata, komentira Tom Kloza, a mnogi ekonomisti misle da je trgovinski rat moguć, a posebno protiv Kine, mogli bismo vidjeti puno, puno niže cijene.
– Trump je također reklamirao politiku ‘buši, dušo, buši‘ (drill, baby, drill op. a) za američke proizvođače, obećavši da će prepoloviti cijene energije. Da bi se to dogodilo s maloprodajnim cijenama benzina, nafta bi trebala pasti na ispod 40 dolara po barelu – upozorio je Matt Smith, Kplerov vodeći naftni analitičar.
– Trenutačno su maloprodajne cijene benzina na ‘slatkoj točki‘ od tri dolara po galonu, gdje potrošači ne osjećaju pritisak, a cijene sirovina još uvijek su dovoljno visoke za proizvođače – dodao je Smith.
Početkom tekućeg tjedna CNBC je upozorio na ‘lagani‘ burzovni pad cijena sirove nafte uslijed najava povećanja proizvodnje u SAD-u i pobjede Donalda Trumpa na američkim predsjedničkim izborima.
Valtertuzlanski.com/Jutarni list/hr
administrator
