Naznačila nove pravce u promociji ove pjesme
U Hrvatskom kulturnom centru „Sveti Franjo“ u Tuzli, u organizaciji
Udruženja muzičkih umjetnika održana konferencija „Sevdalinka kulturno-
historijsko nematerijalno blago Bosne i Hercegovine“.
Ovom konferencijom Udruženje je podsjetilo na dugogodišnji rad i napore na
uvrštavanju pjesme sevdalinke na UNESCO-ovu listu nematerijalnog kulturnog
blaga svijeta.
Konferenciju su pjesmom „Ječam žele tuzlanke djevojke“ otvorili članovi kulturno
umjetničkih društava „Salis“ iz Tuzle i „7.april“ iz G.Vukovija.
Na samom početku, predsjednica Udruženja Ramiza Milkunić se zahvalila
prisutnima što već godinama podržavaju rad ovog Udruženja, dok je Asja Redžić u
ime Gradonačelnika pojasnila zašto i kako je grad odabrao da podrži pjesmu
sevdalinku u Tuzli.
Ministar trgovine, turizma i saobraćaja u Vladi Tuzlanskog kantona Denis Bećirović
je u nadahnutom govoru napomenuo je da sevdalinka je nešto što mi svi nosimo u
srcu i što ćemo sutra u amanet ostaviti svojoj djeci. Maja Nikolić, dopredsjednica
Hrvatskog kulturnog društva Napredak, ogranak Tuzla napomenula je da je
sevdalinka naša istinska povjest i mi je moramo njegovati i promovirati, bez obzira
u kom se dijelu svijeta nalazili.
Kako se došlo do toga da baš ovo Udruženje predloži sevdalinku za nominaciju za
UNESCO listu, zašto je to bitno i šta je sve učinjeno u proteklom periodu po tom
pitanju pojasnila je diplomirani etnolog Vesna Isabegović, dok je profesorica
bosanskog jezika i književnosti Jasna Hadžiselimović slikovito je dočarala etiku u
pjesmi sevdalinci. Pomoćnica ministra za kulturu, sport i mlade u Vladi Tuzlanskog
kantona Amela Mehmedović je objasnila šta se u njenom resoru poduzima da se
pomogne promocija i zaštiti sevdalinka.
Na konferenciji su se putem video linka obratili i rekli šta je to za njih sevdalinka i
kako se to ona njeguje u njihovim sredinama i Jovan Pejčić direktor Tamburica
Festa iz Novog sada te Nedžad Lekić iz kulturno umjetničkog društva Mirko
Srzentić iz Podgorice. Za kraj je Tamara Karača Beljak, profesorica na odsjeku za
etnomuzikologiju Muzičke akademije u Sarajevu prezentovala kako se to
sevdalinka izučava i čuva i u okviru nastavnog plana i programa ove institucije.
Moderatorica cijele konferencije bila je Amra Avdić, a publici su se predstavili sa
malo drugačijim izvedbama sevdalinke i članovi Gradskog tamburaškog orkestra iz
Živinica, učenici JU Srednje muzičke škole Tuzla Amina Bojić i Matea Divjak te
violinistica Jasmine Kasumović i pijanistica Darja Kadrić.
Na kraju možemo zaključiti da je ova Konferencija okupila značajan broj
istraživača, poznavalaca problematike očuvanja kulturnog naslijeđa sa zajedničkim
ciljem: održivosti, očuvanja i prenošenja nematerijalne kulturne baštine.
Bosansko-hercegovačka gradska pjesma sevdalinka je pjesma izuzetne poetske,
muzičke, ali i historijske vrijednosti i jedan od najznačajnijih elemenata
nematerijalnog kulturnog naslijeđa Bosne i Hercegovine. Nominacija sevdalinke
na Unesco listu znači veliko priznanje, ali i odgovornost svih segmenata društva i
intenzivnije aktivnosti na njenom očuvanju i promociji. Pored iznesenih modela
promocije i djelovanja sevdalinka mora biti zastupljena u obrazovnom sistemu.
Učesnici Konferencije daju podršku inicijativi Udruženja muzičkih umjetnika Tuzle i
zalažu se za održivost, očuvanje i prenošenje kulturne baštine. Očuvanje i
održivost materijalne i nematerijalne baštine je od velikog značaja, ne samo kod
nas, nego i u cijelom svijetu.
Obavezni smo iskoristiti sve mogućnosti da zaštitimo, održimo i prenesemo
narednim generacijama svoje naslijeđe. To je i obaveza poštovanja prethodnih
generacija koje su očuvale to naslijeđe, ali i od kojih možemo mnogo naučiti kako
da se bolje ophodimo prema svemu tome.
Na naslijeđe moramo gledati kao nešto što je dio naših života i razmišljati o tome
šta mi trebamo učiniti da bi zaštitili sva ta vrijedna kulturna dobra. Bosna i
Hercegovina može biti izvorište mnogo dobrih primjera kako štititi naslijeđe i kako
približavati naslijeđe samim zajednicama. U svemu tome ljudi su posebna
vrijednost, jer bez njih to nema smisla.
U tome je posebna važnost učešća akademske zajednice, institucija, udruženja,
pojedinaca, koji su izuzetno zainteresirani za kulturno naslijeđe. Oni mogu dati
odgovore kako uspostaviti metodologiju kao dokaz naslijedja, kako prikupljati
građu i kako je dokumentirati? Kakav je značaj upisa sevdalinke na listu UNESCO?