admin 
Megafon.ba - 1
Priroda nam svakodnevno šalje signale da trebamo više brinuti o okolišu i ako se već ne
može spriječiti prirodna nesreća, dobrim dijelom se može prevenirati, posljedice se mogu
ublažiti ulaganjem u službe čiji je posao zaštita i spašavanje građana, ali i edukacijom samih
građana. S tim ciljem i CRS, u okviru projekta Jačanje otpornosti na prirodne katastrofe i
unapređenje strategije pripravnosti – PREPS II, a koji finansira USAID, radi na jačanju
kapaciteta i pripravnosti lokalnih zajednica za slučaj nastanka prirodnih i drugih nesreća.
Piše: Nermina Šunj Kušljugić
Kada se dogode prirodne nesreće mnogo je pitanja kako pomoći sebi i drugima, kako i od
koga zatražiti pomoć. Iako o tome ne razmišljamo prije nego se desi i iako sistem za odgovore
na sva ta pitanja možda nije dovoljno vidljiv, ali postoji. Međutim, u kojoj se mjeri građani
mogu osloniti na sistem, ne zavisi samo od ulaganja u stručnu i tehničku opremljenost službi
koje se bave zaštitom i spašavanjem, već i od samih građana, njihove aktivne uloge, nivoa
informiranosti i spremnosti na vanredne situacije.
INFORMIRANOST JE PREVENCIJA
U Osnovnoj školi Tušanj u Tuzli, kaže za Megafon direktorica Amela Sinanović, dnevno
boravi skoro hiljadu osoba. Mada se nastavne aktivnosti odvijaju kao da se nikada ništa
nepredviđeno neće dogoditi, ipak, djelatnici ove škole, kaže Sinanović, ništa ne prepuštaju
slučaju.
„S obzirom na iskustva koja smo već imali, napravljen je plan evakuacije, zbrinjavanja,
spašavanja svih onih koji se nalaze u datom trenutku u objektu škole. Svake godine provodi se
edukacija svih zaposlenika od strane stručnih lica, koja trebaju i moraju znati da reaguju
pravovremeno u datoj situaciji, kako bi spriječili da se dese žrtve i kako bi pružili prvu
pomoć“.
Osnovna škola Tušanj sudjelovala je i u pokaznoj vježbi u organizaciji Grada Tuzla i Civilne
zaštite.
„Ono što je takođe jako značajno za sve korisnike, ne samo škole već inače, jeste razvijanje
svijesti o prevenciji. O održavanju, primjera radi, odvodnih kanala, putokaza, održavanju
infrastrukture protupožarne zaštite unutar objekta.
Na časovima odjeljenske zajednice uvijek se nalazi neka tema koja obuhvata ovakav vid
edukacije za djecu, a nakon potresa u Petrinji u Hrvatskoj imali smo dodatne obuke i
zaposlenika i učenika“.
U školi se dosta oslanjaju na podršku službe civilne zaštite, a ova služba im pomaže i u
nabavci alata, HTZ opreme, u dostavljanju reklamnog materijala.
Valtertuzlanski.com/Megafon.ba
Dom zdravlja „Dr. Mustafa Šehović“ Tuzla, također je mjesto na kojem se u svakom trenutku
nalazi mnogo ljudi, bolesnih i osoba sa invaliditetom. Zbog djelatnosti, dijelom su i dio
odgovornog sistema koji u slučaju prirodnih nesreća reagira, pa je njihova odgovornost
složenija, moraju da brinu za pacijente ali i za svoje osoblje.
Postoji protokol ponašanja u slučaju kriznih situacija, kazala je za naš portal Brankica
Topalčević, inženjerka zaštite na radu u Domu zdravlja Tuzla.
Imaju pet izlaza za slučaj nesreće, a na svakom stepeništu je oznaka smjera kretanja prema
izlazu.
U sistemu u kojem su u svakom odjelu educirani djelatnici koji znaju šta im je zadatak i kako
i kad da organiziraju pomoć, oslanjaju se na vlastite protokole informiranja odjela o
opasnostima, telefonskim putem ili usmeno.
Inženjerka Topalčević kaže da su čak i putokaze odlučili označiti umirujućom, zelenom
bojom, a ne crvenom koja u percepciji pacijenata može da izazove dodatni strah.
POKAZNE VJEŽBE
Kako je dosta odjeljenja smješteno u suterenu, u slučaju poplava glavni električar isključuje
struju na glavnoj razvodnoj tabli. Pa ipak, preventivno se svaki dan na kraju radnog vremena
svi uređaji isključuju iz struje, kazala je Topalčević.
Također je propisano da unutar ustanove u jednoj prostoriji ne smije biti više od 2 decilitra
medicinskih hemikalija, primjera radi, špirita koji reagira čak i na niskoj temperaturi.
Medicinski otpad se posebno zbrinjava jer bi u slučaju poplava mogao završiti u tlu i vodi, pa
posljedice prirodne nesreće mogu biti višestruke.
O svakom se detalju brine, kaže Topalčević.
Ivka Marić, stručna savjetnica za programiranje i planiranje zaštite i spašavanja u Službi
civilne zaštite Grada Tuzla, kaže za Megafon da kontinuirano rade na jačanju svijesti
zajednice o smanjenju rizika od prirodnih nesreća, pa samim tim i na spremnosti za reakciju.
„Niz je aktivnosti koje doprinose jačanju kapaciteta znanja koje provodi Grad Tuzla, Služba
civilne zaštite, a vrlo važno je što su te aktivnosti strateške i razvojne i sastavni dio
programskih i planskih dokumenata i što se realiziraju kontinuirano. Udružujemo i kapacitete
i drugih organizacija kroz realizaciju zajedničkih projekata u edukaciji građana, Crveni
križ/krst Grada Tuzle, Centar za socijalni rad, medije i druge.
Činjenica je da samo zajedničkim naporima možemo smanjiti ranjivost zajednice i povećati
otpornost na prirodne nesreće“, kaže Marić.
„Nezamjenljivu ulogu u jačanju svijesti zajednice o smanjenju rizika imaju vježbe zaštite i
spašavanja koje se provode u školama gdje se simuliraju nesreće i provode vježbe evakuacije
iz objekta. Cilj je ukloniti strah kod prosvjetnih radnika i djece i osigurati spremnost za
suočavanje sa izazovima prirode.
Edukacija se odvija i kroz vježbe, radionice, takmičenja, izložbe dječjih likovnih radova i
druge aktivnosti, izradom promotivnih brošura, letaka, biltena, plakata, filmova, spotova.
Također, edukacija se vrši i kroz izdavanje priručnika koji se štampaju u velikom tiražu i
distribuiraju putem mjesnih zajednica“.
BRIGA O OKOLIŠU
Disaster Risk Analysis System – DRAS – Online platforma „Sistem za analizu rizika od
katastrofa-DRAS“, dostupna je građanima na web stranici Grada Tuzle i predstavlja koristan
alat za prevenciju, kaže Marić.
Također su u lokalne škole i mjesne zajednice distribuirali Obiteljski priručnik za ponašanje u
slučaju prirodnih i drugih nesreća, izdat od Ministarstva sigurnosti BiH, uz podršku USAID-a
i UNICEF-a.
Grad Tuzla je formirao i Službu zaštite i spašavanja za informisanje, uvidjevši važnu ulogu
medija u svakodnevnom informiranju, koje je dobrim dijelom prevencija opasnosti.
„Međutim, uloga građanina, pojedinca, u prevenciji prirodnih nesreća i očuvanju okoliša je
ključna. Edukacija o klimatskim promjenama, seizmičkim aktivnostima, poplavama i drugim
prirodnim nesrećama pomaže nam bolje razumjeti kako se zaštititi i smanjiti posljedice
djelovanja ovih opasnosti. Svaki pojedinac treba biti odgovoran prema okolišu. To uključuje
pravilno odlaganje otpada, štednju energije i vode, te smanjenje emisija stakleničkih plinova.
Dobar primjer je akcije čišćenja obale jezera Modrac u naselju Kiseljak, koja se realizovala
kao dio projekta pod nazivom “Ono što se pije, mora i da se čuva – za čiste vode i čistije
obale“.
Graditi sigurnost vlastitog doma i obitelji je, također, ključno. Marić kaže da i svaka porodica
treba da ima plan evakuacije, rezerve hrane za slučaj nesreće, vodu, lijekove.
Sudjelovanje u lokalnim inicijativama čišćenja okoliša, sadnji drveća, jedan je od načima
sudjelovanja građana u izgradnji otpornosti na prirodne nesreće.
Održiva urbanizacija, također igra ključnu ulogu u prevenciji, kaže naša sagovornica,
ilustrirajući koliko je kompleksan i obiman sistem koji ima uticaj na stepen otpornosti lokalne
zajednice na posljedice prirodnih nesreća.
„Svaki pojedinac ima ulogu u očuvanju okoliša i smanjenju rizika od katastrofa i djela svakog
pojedinca oblikuju sigurnost naše zajednice.
IZAZOVI KLIMATSKIH PROMJENA
Ekstremne meteorološke pojave na prostoru Bosne i Hercegovine postale su gotovo
svakodnevica, a svi dosadašnji izvještaji IPCC-a (Intergovernmental Panel on Climate
Change- Međuvladin panel za klimatske promjene), upozoravaju da zemlju u budućnosti
očekuje sve veći broj nepogoda uz povećanje njihovog intenziteta. Sve su češće bujične
poplave uslijed ekstremnih padavina koje su praćene olujnim vjetrovima i gradom.
Ove činjenice su zabrinjavajuće i ukazuju na potrebu prilagođavanja i izgradnje otpornosti
zajednice na opasnosti koje dolaze sa klimatskim promjenama. U tom cilju neupitno je da je
potrebno kontinuirano graditi spremnost za odgovor na nesreće i katastrofe i jačati svijest
zajednice od opasnosti od katastrofa“, kazala je za Megafon Ivka Marić, stručna saradnica u
Službi civilne zaštite Grada Tuzla.
Produkcija ovog sadržaja omogućena je velikodušnom podrškom američkog naroda putem
Agencije Sjedinjenih Država za međunarodni razvoj (USAID) u okviru projekta “Jačanje
otpornosti na prirodne katastrofe i unapređenje strategije pripravnosti” koji provodi
Američka agencija CRS. Sadržaj je u nadležnosti CRS-a i ne odražava nužno stavove
USAID-a ili Vlade SAD-a.
Megafon.ba
administrator
