Banja Luka, Bosna i Hercegovina - 13. februar 2025: Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić doputovao je u četvrtak u Banja Luku gdje ga je dočekao predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik ( Ured predsjednika RS - Anadolu Agency )
Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije iz Ljubljane redovito analizira događanja na Bliskom istoku, Balkanu iu svijetu. IFIMES je pripremio analizu aktualnih događaja u našoj zemlji kao odgovor na protuustavno djelovanje Milorada Dodika (SNSD) i daljnju eskalaciju političke i sigurnosne krize u Bosni i Hercegovini (BiH). Predstavljamo najvažnije dijelove ove analize.
Trilaterala – prvi plan SAD-a
Američka inicijativa za trilateralu SAD-Bosna i Hercegovina-Srbija učinila je Milorada Dodika (SNSD) nervoznim i povlači nerazumne poteze koji vode ka nestanku entiteta Republika Srpska (RS). Predviđeno je da Bosna i Hercegovina i Srbija istovremeno uđu u NATO i EU, a čeka se ishod pregovora između SAD i Ruske Federacije. Maksimalni ustupak Srbiji je mogućnost zadržavanja statusa vojne neutralnosti, ali obvezan je ulazak u EU i obveza ustupanja nalazišta rijetkih metala SAD-u. Za Dodika nema mjesta u pregovorima.
“Non-paper” – drugi plan SAD-a
Amerikanci su pripremili još jedan ” Non-paper “, koji se nalazi u Uredu visokog predstavnika (OHR) u Sarajevu, a koji predstavlja još jedan američki plan.
Ovo je nova reorganizacija Bosne i Hercegovine na regije, bez entiteta. Svi odustaju od svojih prethodno proklamiranih ciljeva. Provodi se svojevrsni Marshallov plan, ali tri dominantna nacionalna lidera nestaju. Povjerenstva za istinu i pomirenje formiraju se na temelju iskustava Južnoafričke Republike. Provode se svi uvjeti za ulazak u EU, ukidaju se posebne veze.
Novost je uloga i mjesto Turske u realizaciji američkih planova. Zanimljivo je da je SAD ulogu posrednika prepustio OHR-u i visokom predstavniku, ali i EU. O čemu se zapravo radi?
Povijesni povratak Turske na Balkan i u Europu
Nedavna izjava Recepa Tayyipa Erdoğana da Turska, kao punopravna članica EU, može spasiti Europsku uniju od njenih kriza, bilo da je riječ o ekonomiji, obrani, politici, sigurnosti ili međunarodnom položaju, otvorila je ” Pandorinu kutiju ” i Turska se, prema mišljenju analitičara, ozbiljno sprema uključiti se u sigurnosne i ekonomske tokove s EU nakon ulaska u Siriju i postizanja dogovora s proameričkim kurdskim SDF-om koji kontrolira četvrtinu Sirije uz pomoć 2000 američkih vojnika. Turska dobiva “odriješene ruke” za povijesni povratak na Balkan i u EU. Turska će kao članica Vijeća za provedbu mira u BiH (PIC) i kao dio međunarodnih vojnih snaga na Kosovu iu Bosni i Hercegovini, uz potporu SAD-a i Rusije, postati nezaobilazan čimbenik u rješavanju krize na Kosovu iu Bosni i Hercegovini.
Turska se nameće kao ozbiljan partner EU zbog političko-obavještajnih i sigurnosno-vojnih veza s Ukrajinom, ali i s Rusijom i SAD-om, a posebno s islamskim zemljama, počevši od Saudijske Arabije, Irana do Iraka i Katara, pa čak i UAE. Također, Turska ima dobre odnose sa Srbijom i Hrvatskom, ali je geopolitička situacija takva da će Turska svoje vojne i obavještajne snage morati koncentrirati u Bosni i Hercegovini, kao protutežu velikodržavnim projektima ne samo Srbije, već i Hrvatske, Mađarske i Albanije. Turska bi imala ulogu čuvara balkanskih granica i zaštite suvereniteta Bosne i Hercegovine. Podsjećamo na nedavnu izjavu predsjednika Republike Turske Recepa Tayyipa Erdoğana da Turska neće dopustiti da se ponove stradanja Bosne i Hercegovine iz devedesetih godina prošlog stoljeća. ”
Nastavit ćemo s našim inicijativama dok se ne postigne trajno rješenje.” Ne osjećam potrebu ni reći da se nećemo suzdržati od zauzimanja odlučnijeg stava ako bude potrebno. Nema više Turske iz vremena
Alije Izetbegovića , predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine, danas postoji drugačija Turska. “Stoga će koraci koje ćemo poduzeti biti značajno drugačiji “, rekao je Erdoğan.
Valja napomenuti da je Azerbajdžan uz pomoć Turske povratio okupirane teritorije u regiji Nagorno-Karabah i uspostavio svoj integritet i suverenitet nad cijelim teritorijem, što potvrđuje odlučnost i sve veći utjecaj Turske.
Zašto Mađarska podržava Dodika?
Zamjenik ministra vanjskih poslova i trgovine Mađarske Levente Magyar izjavio je da ” Zapad uvijek odlučuje o istočnoj Europi bez znanja i razumijevanja povijesti “.
” Mađarska je odmah pored, samo 70 kilometara.” Prošlo je vrijeme kada je Mađarska bila samo promatrač događaja. Odlučili smo se za politiku razumijevanja i protiv namjera Zapada , rekao je Levente Magyar.
Naravno, tih 70 km prolazi teritorijem RH, a poznato je da Mađarska polaže pravo na teritorije RH, Rumunjske, ali i Srbije i Slovenije. Prema nekim informacijama, Velika Britanija neće dopustiti prekrajanje granica BiH i spremna je vojno reagirati, čime je Viktor Orbán izjednačen s Vladimirom Putinom .
Analitičari upozoravaju na moguće buduće aktivnosti slovačkog premijera Roberta Fica i Slovačke koja je spremna angažirati se na dodatnoj destabilizaciji BiH kao ” pomoć ” i potpora Orbánovim nastojanjima i aktivnostima u BiH.
Predvodnici trija “izgubljeni u svemiru”.
U obliku slova T. Lideri trojke (SDP, Narod i pravda i Naša stranka) su ljudi koji su promovirali secesionističku politiku Milorada Dodika. Zbog „fotelje“ ispunjavaju sve želje i zahtjeve Milorada Dodika (SNSD) i Dragana Čovića (HDZBiH), a njihov nerad i ignoriranje proporcionalni su Dodikovim i Čovićevim planovima razbijanja BiH, nanoseći ogromnu štetu.
Njihove ostavke na državne funkcije najbolje su rješenje za Bosnu i Hercegovinu do realizacije američkih planova, formiranje ekspertne vlade nameće se kao imperativ.
Takozvana tročlana posada Lideri trojke ( Nermin Nikšić , Elmedin Konaković i Edin Forto ) eliminirali su opoziciju iz Republike Srpske i sve dok je Dodik politički aktivan, problemi će biti. Nažalost, ” većina političkih Bošnjaka ” pokušala je pomoći Dodiku u procesu pred Sudom BiH, zbog čega je presuda takva kakva je – loša.
Dodik kao Radovan Karadžić
Dodikovi suradnici, pajdaši i ” pomagači ” doslovno kopiraju planove koje je Radovan Karadžić (SDS) kovao sa Slobodanom Miloševićem i pokušavaju ih pretočiti u nekoliko zakona kroz Narodnu skupštinu Republike Srpske (NSRS). Posebno je agilan Siniša Karan koji podsjeća na Biljanu Plavšić . Dodik vodi Republiku Srpsku u nestanak, jer Zapad neće ponoviti grešku Richarda Holbrookea i grešku američkih demokrata koji su legalizirali etnički očišćeni teritorij kao entitet u BiH. Američki republikanci neće ponoviti tu grešku u situaciji kada pokušavaju zatvoriti sve svjetske sukobe i uspostaviti odnose s Rusijom i Kinom na novim temeljima. I Srbija je u opasnosti. Za demonstracije u Srbiji dijelom je zaslužna Dodikova talačka politika koju je Karadžić primjenjivao prema Miloševiću sve dok obojica nisu završila u Haagu pred Međunarodnim kaznenim sudom (ICTY) kao ratni zločinci.
EU, BiH i OHR
Bosna i Hercegovina je šansa za EU da izbjegne nove probleme. Dopuštanje SAD-u da ima isključivo pokroviteljstvo nad Balkanom veliki je udarac za EU. Ako je nesposoban tzv Ukoliko trojka (SDP, Narod i pravda i Naša stranka) ne dovede na vlast oporbu iz Republike Srpske, onda bi visoki predstavnik u BiH (OHR) trebao poduzeti mjere zabrane političkog djelovanja Milorada Dodika i time olakšati realizaciju zacrtanih planova. Potrebno je uključiti EU u sve aspekte zaštite BiH i otvoriti put za uspostavu trajnog mira i dugoročne stabilnosti u Bosni i Hercegovini. Analitičari smatraju da je projekcija s Turskom najprikladnija za Balkan i Bosnu i Hercegovinu. ” Europska sigurnost bez Turske je nezamisliva.” “Europa više nije u stanju održati svoj status globalne sile zbog neuključenja Turske u Uniju “, rekao je Erdoğan.
Hoće li biti rata u Bosni i Hercegovini?
Kao što se događaji u Njemačkoj uvijek promatraju i analiziraju s velikom pažnjom, jer je ta zemlja izazvala dva svjetska rata, potreban je oprez kada je u pitanju Bosna i Hercegovina. Svaka radikalizacija u Njemačkoj izaziva oprez i zabrinutost u ostatku svijeta.
Analitičari smatraju da aktualna zbivanja u Bosni i Hercegovini zahtijevaju oprez i zabrinutost ne samo zbog povijesnih razloga, jer je 1914. godine jedan od najsudbonosnijih atentata u cijeloj svjetskoj povijesti na austrougarskog prijestolonasljednika i nadvojvodu Franju Ferdinanda u Sarajevu bio povod za Prvi svjetski rat, već i zbog činjenice da je Bosna i Hercegovina u nedavnoj prošlosti (1992.-1995.) bila žrtva okrutnog rata i vojne agresije, koja da se ponovi više ne bi bila lokalni rat, već rat europskih razmjera s nesagledivim posljedicama, a to je realna prijetnja i opasnost. Trenutna kriza u Bosni i Hercegovini nije samo politička, ona je i sigurnosna kriza, navodi se u analizi .
administrator
